Image for houthi missile

THREAD: houthi missile

LifeLineā„¢ Media filo e faŹ»aogaina a matou algorithms faŹ»apitoa e fausia ai se filo i soŹ»o se autu e te manaŹ»o ai, e tuŹ»uina atu ia te oe se faŹ»amatalaga auiliili taimi, auŹ»iliŹ»iliga, ma tala faŹ»atatau.

Tala Fou Timeline

Au i luga lanumoana
O le osofa'ia e HOUTHI MISSILE i va'a a Amerika ma Isaraelu ua fa'ateteleina ai le vevesi i le gataifale

O le osofa'ia e HOUTHI MISSILE i va'a a Amerika ma Isaraelu ua fa'ateteleina ai le vevesi i le gataifale

- O le au Houthi na tulimataŹ»ia ni vaŹ»a se tolu, e aofia ai se faŹ»aumatiaga a le US ma se vaŹ»a pusa a Isaraelu, faŹ»ateleina feeseeseaiga i auala taua o le gataifale. Na faalauiloa e le fofoga fetalai a Houthi Yahya Sarea fuafuaga e faalavelaveina le felauaiga i taulaga a Isaraelu i le tele o sami. Na faŹ»amaonia e le CENTCOM le osofaŹ»iga na aŹ»afia ai se fana faŹ»atauvaa e faŹ»atatau i le MV Yorktown ae na lipotia mai e leai se faŹ»alavelave poŹ»o se faŹ»aleagaina.

I le tali atu, na taofia e le au a Amerika ni drone se fa i luga o Yemen, ua faailoaina o ni taufaamatau i le saogalemu o le sami. O lenei gaioiga o loŹ»o faŹ»amaonia ai taumafaiga faifai pea e puipuia auala vaŹ»avaŹ»a faavaomalo mai osofaŹ»iga a Houthi. O lo'o tumau pea le vevesi o le tulaga i le fa'aauauina pea o le fa'afitafita i lea vaega taua.

O se faŹ»alavelave faŹ»afuaseŹ»i lata ane i Aden na faŹ»aalia ai le le mautonu o le saogalemu o loŹ»o aŹ»afia ai galuega tau gataifale i le itulagi. O le kamupani puipuiga a Peretania o Ambrey ma UKMTO ua matauina nei atinaŹ»e, lea e ogatusa ma le faŹ»ateleina o le tetee a Houthi agai i felauaiga faavaomalo ina ua maeŹ»a le osofaŹ»iga a Kasa.

FAASAOINA e US Navy le Aso: Huthi Missile Attack on SuauŹ»u VaŹ»a FaŹ»afefe

FAASAOINA e US Navy le Aso: Huthi Missile Attack on SuauŹ»u VaŹ»a FaŹ»afefe

- O le au Huthi, o se vaega fouvale e faavae i Yemen, na faasilasila mai ua latou tulimataŹ»ia se tane suauŹ»u Peretania, e igoa ia Pollux, i le Sami Ulaula e faŹ»aaoga ai fana. O le US Central Command (CENTCOM), peitaŹ»i, na faŹ»amalamalamaina o lenei vaŹ»a e moni lava e ana-Tenimaka ma lesitala i Panama.

Na faŹ»amaonia e le CENTCOM e faŹ»apea mai eria o Yemen i lalo o le pulega a Huthi, na faŹ»atautaia ai ni fana faŹ»apolopolo e fa. Na lipotia mai e le itiiti ifo ma le tolu o nei fana na agai atu i le MT Pollux.

I le tali atu i lenei taufaŹ»amataŹ»u mataŹ»utia, na faŹ»ataunuŹ»uina ma le manuia e le CENTCOM ni osofaŹ»iga se lua e puipuia ai le tagata lava ia e faasaga i le tasi feŹ»aveaŹ»i feŹ»aveaŹ»i feŹ»aveaŹ»i feŹ»aveaŹ»i ma le tasi vaŹ»a e leai ni taŹ»avale i Yemen. O lenei faŹ»alavelave na tupu i le taimi lava na faŹ»atulafonoina ai e Uosigitone le faŹ»avasegaina o Huthi o se vaega faŹ»atupu faŹ»alavelave faŹ»atasi ai ma faŹ»asalaga faŹ»atatau.

O lenei mea na tupu o loŹ»o faŹ»amamafaina ai le taua o le mataala ma le vave gaioiga i le tausia o le saogalemu i luga o ogasami faavaomalo. O lo'o fa'amaninoina ai fo'i le ta'utinoga a Uosigitone e tetee atu i faiga fa'atupu fa'alavelave i le lalolagi atoa.

RUSIA SUAU FA'A'U'U'U FA'A'O'I: O le osofa'iga a le Houthi na fa'atupu ai le fefe i le Fagaloa o Aden.

RUSIA SUAU FA'A'U'U'U FA'A'O'I: O le osofa'iga a le Houthi na fa'atupu ai le fefe i le Fagaloa o Aden.

- O se osofaŹ»iga a le au a Houthi na faŹ»aumatia ai se tane suauŹ»u Rusia, le Marlin Luanda, i le Fagaloa o Aden. O le va'a na ave ai le naphtha a Rusia i le taimi na taula'i ai. O lea osofaā€™iga na mafua ai ona tupu se afi i se tasi o tane uta. O le mea e lelei ai, na vave ona tape le afi ma e leai se auvaa na manunuā€™a.

O le mea na tupu na vave ai ona tali mai isi vaa i lea nofoaga. O le isi tane suauŹ»u na vave ona liliu lona ala e sola ese ai mai lamatiaga. I le taimi nei, na faia e le US Central Command (CENTCOM) se gaioiga e faŹ»aitiitia ai se faŹ»amataŹ»u lata mai na mafua mai i se fana a le Houthi anti-vaa agai i tagata faŹ»atau ma vaŹ»a US Navy o loŹ»o faŹ»agaoioi lata ane.

O le osofaiga na i ai foi ni aafiaga tau tamaoaiga, ma mafua ai le 1% o le siŹ»itia o tau o le suauu ona o popolega i le ono faŹ»alavelaveina o le suauŹ»u i le itulagi o le Sami Ulaula. O lenei mea na tupu ua faŹ»ailogaina ai le osofaŹ»iga sili ona ogaoga a Houthi i tane suauŹ»u e oŹ»o mai i le taimi nei ma avea o se faŹ»amanatuga e oŹ»o lava i le suauŹ»u Rusia e le saogalemu mai osofaŹ»iga a le au osofaŹ»i a Iran.

O le mea e malie ai, e ui lava i le faŹ»amoemoeina o se vaŹ»a o loŹ»o ave le uta a Rusia o loŹ»o pulea e London-based Oceonix Services Ltd., na fai mai Houthis o le latou sini o se "vaa Peretania". O lenei eseesega e ono fa'atupu vevesi ai geopolitical agai i luma.

US STRIKE TUA: Puipuia Vaa Faapisinisi mai Houthi Missiles i Yemen

US STRIKE TUA: Puipuia Vaa Faapisinisi mai Houthi Missiles i Yemen

- Ua faalauiloa e le US se osofaŹ»iga i luga o le tusa ma le sefulu ma le lua o fana a le au fouvale a Houthi i Yemen, na taŹ»ua ai e se ofisa. O nei fana na lipotia mai o loŹ»o faŹ»atautaia e faŹ»atatau i vaŹ»a faŹ»atau pisinisi o loŹ»o folau i le Sami Ulaula ma le Fagaloa o Aden.

O lenei gaioiga na oŹ»o mai ina ua maeŹ»a le osofaŹ»iga a le US i luga o le faŹ»aputuina o fana faŹ»apolopolo e tetee atu i vaŹ»a, e umia e le Houthis. O le gaioiga na faia i se taui tuusaŹ»o i se fana na fana i vaŹ»a US o loŹ»o iai i le Sami Ulaula.

Ua fa'ailoa fa'aaliali e le au a Houthi le nafa ma osofa'iga faifaipea i va'a fa'atau oloa ma ua fa'amata'u ai va'a a Amerika ma Peretania. O la latou tauiviga o se vaega o la latou lagolago mo Hamas faasaga ia Isaraelu.

O lenei osofaŹ»iga talu ai nei a le Houthis o le osofaŹ»iga muamua lea na faŹ»aalia e le US talu ona latou amataina osofaŹ»iga i le Aso Faraile talu ai. O le mea lea na sosoo ai ma vaiaso o osofaiga faifaipea i luga o vaa i totonu o le itulagi o le Sami Ulaula. Fa'alogo pea a'o matou fa'aauau pea ona tu'uina atu fa'amatalaga i lenei tala fa'atupuina.

Houthi fouvale

Va'a a le US i lalo o le afi: Ua fa'ateteleina e le au fouvale a Houthi Fete'ena'iga i le Sami Ulaula

- I se faŹ»alavelave talu ai nei o feeseeseaiga i le Sami Ulaula, na osofaŹ»ia ai e le au fouvale a Houthi se osofaŹ»iga i luga o se vaŹ»a a le US, le Gibraltar Eagle. O le osofaŹ»iga na tupu mai le talafatai o Yemen i le Fagaloa o Aden ma na oŹ»o mai i lalo ifo o le aso talu ona faŹ»ataŹ»itaŹ»iina e se fana faŹ»atauvaŹ»a le vaŹ»a a Amerika i le eria lava e tasi. O le matafaioi mo nei osofaŹ»iga ua fai mai e le au Houthi, ina ua maeŹ»a osofaŹ»iga taŹ»itaŹ»ia e Amerika faasaga i 'au fouvale.

O le United Kingdom Maritime Trade Operations (UKMTO) na lipotia mai o lenei osofaiga lata mai na tupu pe a ma le 110 maila i sautesasae o Aden. Na lipotia mai e le kapeteni o le vaa e faapea o se fana na taia le itu o le uafu mai luga. O kamupani tumaoti a le malo o Ambrey ma Dryad Global na faailoaina le vaŹ»a osofaŹ»i o Eagle Gibraltar, na lesitala i lalo o le fuŹ»a a le Atu Maresala e avea o se vaŹ»a tele.

O le US military's Central Command ua faŹ»amaonia lenei osofaŹ»iga ae e leai se faŹ»aleagaina tele poŹ»o ni manuŹ»a i luga o le Eagle Gibraltar o loŹ»o faŹ»aauau pea lana malaga e le faŹ»avaivaia. O Brigadier General Yahya Saree, o le sooupu a le militeri a Houthi, na ia tauaveina le matafaioi mo lenei osofaiga i le taimi o lana lauga televise i le po o le Aso Gafua.

Na taŹ»ua e Saree o vaŹ»a uma a Amerika ma Peretania o loŹ»o aŹ»afia i le osofaŹ»iga faasaga ia Yemen o ni sini faŹ»afefe i le taimi o lana lauga. O nei osofaŹ»iga ua mafua ai le faŹ»alavelave i felauaiga i le lalolagi i le lotolotoi o feteenaiga faifai pea a Isaraelu ma Hamas i Kasa - e aŹ»afia ai auala taua e fesoŹ»otaŹ»i ai Asia ma SasaŹ»e Tutotonu ma uta uta i Europa e ala i Suez.

O tagata lautele o le a totogi le tau mo le tele o luitau ia Isaraelu talu mai ...

LEPANONA: O le osofaŹ»iga a le Hezbollah e mataŹ»utia na osofaŹ»ia ai Isaraelu i le lotolotoi o feteŹ»enaŹ»iga a Kasa.

- O se fana fana e tetee atu ai i tane, na faalauiloa mai Lepanona, na maliliu ai ni tagata se toalua i le itu i matu o Isaraelu i le Aso Sa na tea nei. O lenei fa'alavelave mata'utia ua fa'aoso ai popolega i le ono tula'i mai i luma lona lua i le lotolotoi o fete'ena'iga faifaipea i le va o Isaraelu ma Hamas.

O lenei osofaŹ»iga o loŹ»o faŹ»ailogaina ai se faŹ»ailoga mataŹ»utia - o le 100th aso o se taua lea na faŹ»aumatia ai le lata i le 24,000 Palesitina ola ma faŹ»amalosia ai le tusa ma le 85% o le faitau aofaŹ»i o Kasa mai o latou fale. O le feteenaiga na afua mai i se osofaŹ»iga faŹ»afuaseŹ»i a Hamas i le itu i saute o Isaraelu ia Oketopa talu ai, na mafua ai le tusa ma le 1,200 tagata maliliu ma pe tusa ma le 250 tagata na taofia.

O le itulagi o loŹ»o tumau pea i luga aŹ»o faŹ»aauau pea fefaŹ»atauaiga afi i aso uma i le va o Isaraelu ma Lepanona Hezbollah vaega. I le taimi nei, o loŹ»o faŹ»amoemoeina e le au fitafita a Iran le fiafia a Amerika i Suria ma Iraq a o faŹ»amataŹ»u e le au fouvale a Houthi a Yemen ia auala vaŹ»aia faavaomalo.

O le taŹ»itaŹ»i o Hezbollah, o Hassan Nasrallah, o loŹ»o tumau pea le tautoŹ»ai e faŹ»aauau pea seŹ»ia oŹ»o ina faŹ»atÅ«ina se faŹ»agata a Kasa. O lana taŹ»utinoga na oŹ»o mai a o le mafaitaulia o Isaraelu o ese mai itu i matu o tuaoi ona o le faŹ»ateleina o osofaiga.

IGOA

US-UK TAGATA i Yemen's Houthi Rebels: O se Lapataiga MataŹ»utia o le Toe tauimasui

- O le au fouvale a Houthi a Yemen, na lagolagoina e Iran, na latou tuuina atu se lapataiga malosi. Latou te fai mai o osofaŹ»iga faŹ»atasi a le US ma Peretania o le a le tuŹ»ua e leŹ»i taliina. O le feŹ»au mataŹ»utia na sau mai le failauga a le militeri a Houthi Brig. Gen. Yahya Saree ma le sui minisita o fafo o Hussein al-Ezzi, oe na lapataia malo uma e lua ina ia sauniuni mo se tetee ogaoga.

O osofaŹ»iga na lipotia mai na maliliu ai le toŹ»alima ma manunuŹ»a ai le toŹ»aono i totonu o fitafita a le au Houthis i vaega o Yemen o loŹ»o latou pulea. Na faŹ»aalia e Peretania le manuia o osofaŹ»iga i luga o se nofoaga i Bani na faŹ»aaogaina mo le faŹ»alauiloaina o drone e le Houthis, faŹ»apea foŹ»i ma se malae vaalele i Abbs na faŹ»aaogaina e faŹ»atautaia ai fana ma drones.

I se isi gaioiga, na sasaina e le US Treasury Department ni faasalaga i luga o ni kamupani se lua e faavae i Hong Kong ma United Arab Emirates. O nei kamupani o loŹ»o tuŹ»uaia i le lafoina o oloa a Iran mo SaŹ»id al-Jamal, o se faŹ»atautaia tupe faŹ»avae Iran mo le Houthis. E fa vaā€™a a ia kamupani na faā€™amaonia o ni meatotino poloka.

Na faŹ»atagaina e Peresitene Biden nei osofaŹ»iga o se tali tuusaŹ»o i osofaŹ»iga e leŹ»i tupu muamua a Houthi e faasaga i vaŹ»a vaŹ»a faavaomalo i le Sami Ulaula.

Fa'afitauli o le Sami Ulaula: Ua taumafai le US e tauanauina le au va'a ina ia folau e ui...

LAPATA'IGA FA'AI'U: O le Yemen's Houthi na fa'alauiloa le Drone fa'aauupegaina i le US Navy, fa'amumu ai le vevesi.

- O se drone, faaauupegaina ma leai ni tagata, na faalauiloaina mai Yemen i lalo o le pulega a Houthi. Na latalata mai - i totonu o ni nai maila - i le US Navy ma vaŹ»a faŹ»atau aŹ»o leŹ»i pa i le Aso Tofi. O lenei faŹ»alavelave mataŹ»utia na faŹ»aalia i ni nai itula talu ona tuŹ»uina atu e le White House ma ana uo se "lapataiga mulimuli" i le vaega o le militeri na lagolagoina e Iran. Na latou lapata'ia le ono faia e le militeri pe a fai pea ia osofa'iga.

O lenei mea na tupu o se mea muamua mo le au Houthis - o lo latou faŹ»aaogaina muamua o se vaŹ»a e leŹ»i faŹ»aaogaina (USV) talu ona latou faŹ»alavelaveina vaŹ»a pisinisi i le Sami Ulaula ina ua maeŹ»a le taua i le va o Isaraelu ma Hamas, e pei ona taŹ»ua e le Sui Amiral Brad Cooper, o le na taŹ»itaŹ»ia. Galuega a le US Navy i Sasa'e Tutotonu. Fabian Hinz, o se tagata poto faapitoa i tekinolosi faŹ»atau ma tagata suŹ»esuŹ»e i le International Institute for Strategic Studies, na faŹ»aalia ai o nei USV o loŹ»o avea ma vaega taua o le auupega o auupega a le Houthi.

Talu mai le faaiuga o Oketopa i le tausaga talu ai, ua i ai le faateleina o osofaiga mai Houthis ma le tele o osofaŹ»iga drones ma missiles o loŹ»o faŹ»atatau i vaŹ»a fefaŹ»atauaŹ»iga o loŹ»o ui atu i le sami Ulaula. I le taui atu i nei osofaiga, na faalauiloa ai e le Failautusi o le Puipuiga Lloyd Austin le Operation Prosperity Guardian ia Tesema 2022 talu ai; na fa'apipi'i fo'i va'a fa'aopoopo e puipui ai va'a fa'apisinisi o lo'o folau atu i le Va'a o Bab el-Mandeb.

O va'a tau a le US Navy e lata ane i Yemen na fa'alavelaveina fa'alavelave, fai mai le Pentagon...

O LE Va'a Sili ona Malosi a le Navy USS Gerald R Ford ua Ulufale i le Fale: Tu'ua Sasa'e Tutotonu i le lotolotoi o Fa'amata'u a Houthi

- O le va'a tele a Amerika, le USS Gerald R. Ford, o lo'o sauni e folau i tua mai le Sami Metitirani i sasa'e. O lenei gaioiga na sau ina ua osofaŹ»ia Isaraelu e Hamas i le aso 7 o Oketopa ma avea ma vaega o se iloiloga lautele o le faŹ»atulagaina o malosiaga i le lalolagi e pulega o le puipuiga.

O le USS Dwight D. Eisenhower o le a tu e na o le pau lea o le vaalele a le US i totonu o le itulagi, ona o le faŹ»ateleina o osofaŹ»iga a Houthis e faŹ»avae i Yemen i luga o vaŹ»a faŹ»atau pisinisi o loŹ»o folau i sami i SasaŹ»e Tutotonu. Ua tauamiotonuina e le au Houthi nei osofaiga o se tauimasui i gaoioiga faamiliteli a Isaraelu faasaga ia Hamas i Kasa.

I le faaiuga o le vaiaso talu ai, na taofia ai e le US Navy helicopters mai le USS Eisenhower ma le USS Gravely se taumafaiga a le Houthi e faoa faamalosi i le Sami Ulaula i Saute, ma goto ai le tolu mai le fa o vaa na aafia ina ua uma ona tali atu i se faailo mai le Maersk Hangzhou.

E tusa ai ma le faŹ»ateleina o faŹ»amataŹ»u mai Houthis, ua faŹ»atÅ«ina se vaega faŹ»avaomalo e le militeri a Amerika e puipuia vaŹ»a faŹ»atau pisinisi o loŹ»o folau i nei ogasami. O loŹ»o faŹ»aauau pea ona fai mai le pulega a Biden o loŹ»o tuŹ»uina atu e Iran le fesoasoani atamai i Houthi mo nei osofaŹ»iga.

LE FA'ASA'O'O'I O UKRAINE: Ua Fa'aumatia Vaa Taua a Rusia i le osofa'iga o fana i le ea.

LE FA'ASA'O'O'I O UKRAINE: Ua Fa'aumatia Vaa Taua a Rusia i le osofa'iga o fana i le ea.

- I le Aso Kerisimasi, na faŹ»aalia ai e Ukraine lona malosi faŹ»afitafita. Na taua e le atunuu se manumalo tele, fai mai na ia faŹ»aumatia le isi vaŹ»a a Rusia, le Ropucha-class Novocherkassk, faŹ»aaogaina se fana faŹ»atautaia e le ea. Na faamaonia e Rusia le osofaŹ»iga i luga o le latou vaŹ»a tulaueleele mai le 1980s, lea e faŹ»atusatusa i le lapoŹ»a ma le vaŹ»a tau a le US Freedom class. Na latou lipotia se tasi na maliliu mai lenei osofaiga.

Na viia e Lieutenant General Mykola Oleshchuk o le Ukrainian Air Force le tulaga ese o ana pailate. Na ia matauina o loŹ»o faŹ»aauau pea ona faŹ»aititia le tele o vaŹ»a a Rusia.

O Yurii Ihnat, o se fofoga fetalai mo le vaegaau a Ukrainian, na ia faailoa mai nisi faamatalaga e uiga i lenei osofaiga. Na ia faŹ»aalia o vaalele tau na tuŹ»uina atu se volley o Anglo-French Storm Shadow / SCALP cruise missiles i le latou sini. O la latou sini ia le itiiti ifo ma le tasi le fana e alo ese ai ma le manuia le puipuiga o le ea a Rusia. O le tele o le mea na tupu na afaina ai na faailoa mai ai e foliga mai na pa le fana i luga o le vaa.

O le aufaasālalau a le setete o Iukureini na faasalalauina ata o loŹ»o faŹ»aalia ai se pa tele ma se pou afi maualuga ina ua maeŹ»a le lavea muamua - faŹ»amaoniga e taŹ»u mai ai i luga o le vaŹ»a.

O Houthi a Yemen na o ese mai Ragtag Militia e faŹ»amalosia Fagaloa FaŹ»amataŹ»u ...

US ma Peretania GEAR UP mo osofaŹ»iga lata mai i le Yemen's Houthi Forces: O se faŹ»alavelave faŹ»afuaseŹ»i ua faŹ»aalia

- O le Iunaite Setete ma le Malo Tele o loŹ»o faia ni fuafuaga faŹ»ataŹ»itaŹ»i e latalata i Yemen, e faŹ»aalia ai se faŹ»alavelave faŹ»afuaseŹ»i faasaga i 'au a Houthi. E aofia ai le fa'atulagaina o aseta maaleale o le ea ma le gataifale i totonu o le itulagi, fa'atasi ai ma se vaega o galuega a le sami e ta'ita'ia e Amerika.

O Houthis na lagolagoina e Iran talu ai nei na faateteleina feeseeseaiga e ala i le faalauiloaina o le tele o osofaiga i luga o vaŹ»a vaŹ»a lautele i le Sami Ulaula. O nei osofaŹ»iga ua matua faŹ»alavelaveina ai auala vaŹ»aia faavaomalo, faŹ»amalosia le tele o kamupani e toe faŹ»afeiloaŹ»i a latou vaŹ»a i le pito i saute o Aferika. O lenei suiga ua mafua ai ona faateleina le taimi ma tau.

E ui o faŹ»amatalaga patino e uiga i vaegaŹ»au o loŹ»o tu latalata i Yemen e le o faŹ»aalia, ua faŹ»amaonia o loŹ»o aŹ»afia uma le osofaŹ»iga ma le lagolago. O le vaega ta'avale a le Eisenhower o lo'o tu i fafo atu o le talafatai o Yemeni fa'atasi ai ma fa'ailoga tau F/A-18 ma se 'au tau fa'aeletoroni.

I le tuŹ»uina atu o nei atinaŹ»e, e foliga mai o loŹ»o faŹ»atupulaŹ»ia le ono o osofaŹ»iga faasaga i le Houthi i totonu o Yemen o le a fasiotia e US ma Peretania i se taimi lata mai.

Toka Nouei ILOA: O Le Tete'e Tete'e a Houthi ia Isaraelu

Toka Nouei ILOA: O Le Tete'e Tete'e a Houthi ia Isaraelu

- O le Houthi movement i Yemen, o se paaga a Iran, na faasilasilaina i le Aso Lua na latou tulimataŹ»ia se suauŹ»u Norwegian ma tane vailaŹ»au ma se roketi. O lenei osofaiga talu ai nei o le latou faiga fou lea o le tetee faasaga i gaioiga a Isaraelu i Kasa. O le vaa, Strinda, na lavea ina ua le amanaŹ»ia e lana auvaa ia lapataŹ»iga uma," o le tala lea a le sooupu a le militeri a Houthi Yehia Sareea.

Na taŹ»ua foi e Sareea o le a faŹ»aauau pea ona faŹ»alavelaveina e le au Houthis vaŹ»a o loŹ»o agai atu i taulaga a Isaraelu. O latou manaoga? Latou te mananaŹ»o ia faŹ»atagaina e Isaraelu le ulufale atu o meaŹ»ai ma sapalai faŹ»afomaŹ»i i le Gaza Strip - e silia ma le 1,000 maila le mamao mai lo latou 'olo malosi i Sanaa.

O le osofaŹ»iga i Strinda na tupu pe tusa ma le 60 maila maila i matu o le Bab al-Mandab Strait - o se auala taua tele mo uta suauŹ»u i le lalolagi atoa. Na faŹ»amaonia e le US Central Command i le Aso Lua e faapea o se fana faŹ»atauvaŹ»a faŹ»atauvaŹ»a "na faŹ»alauiloa mai se nofoaga e pulea e Houthi o Yemen" na taia ai le Strinda.

FUAFUAGA O LE SAMI MULA: O Houthi e lagolagoina e Iran, na latou faŹ»aalia osofaŹ»iga i luga o vaŹ»a faŹ»apisinisi, ua toe osofaŹ»i e le US Destroyer.

FUAFUAGA O LE SAMI MULA: O Houthi e lagolagoina e Iran, na latou faŹ»aalia osofaŹ»iga i luga o vaŹ»a faŹ»apisinisi, ua toe osofaŹ»i e le US Destroyer.

- Central Command ua faŹ»amaonia osofaŹ»iga faŹ»amalosi i luga o vaŹ»a pisinisi e tolu i le Sami Ulaula. O se tasi o nei vaa o se vaa a Isaraelu. O le au Houthi i Yemen na amataina osofaŹ»iga, ae na "lagolago atoatoa e Iran," e tusa ai ma se faŹ»amatalaga na tuŹ»uina atu i le Aso Sa. O le USS Carney, o se fa'aumatiaga a le US, na toe taui atu e ala i le fanaina i lalo o ni drone se lua.

Na amata osofaŹ»iga i le 9:15 i le taimi i le lotoifale ina ua iloa e Carney se fana faŹ»atauvaŹ»a na faŹ»alauiloaina mai nofoaga e pulea e Houthi i Yemen i le M / V Unity Explorer. O lenei va'a o lo'o fa'ailogaina e Bahamas ma Peretania e ana le auvaa mai malo e lua. Ae ui i lea, USNI News ma Balticshipping.com lipoti o Tel Aviv-based Ray Shipping e ana.

I le aoauli, na tali atu ai Carney ma fana i lalo se drone na faŹ»alauiloaina foi mai nofoaga e pulea e Houthi i Yemen. Na taŹ»ua e le Central Command e le o mautinoa pe o le drone na faŹ»atatau tonu ia CARNEY pe leai ae faŹ»amaonia e leai se faŹ»aleagaina o le vaŹ»a a Amerika poŹ»o ni manuŹ»a i tagata faigaluega.

O nei osofaŹ»iga o loŹ»o avea ma faŹ»amataŹ»u tuusaŹ»o i fefaŹ»atauaiga faavaomalo ma le saogalemu o le gataifale, "o le tala lea a Central Command i lana faŹ»amatalaga. Na ia faŹ»aopoopoina o le a mafaufau i tali talafeagai "i le faŹ»amaopoopoina atoatoa ma ana paaga faavaomalo ma paaga.

aū i lalo mumu

Vitio

UA TAIA e le militeri a Amerika i tua: le au Houthi a Yemen i lalo o le afi

- Ua amata nei e le militeri a Amerika ni osofaiga fou e faasaga i le au fouvale a Houthi a Yemen, e pei ona faamaonia e le au ofisa i le Aso Faraile talu ai. O nei osofa'iga na soloia lelei ai va'a fa'ato'a fa'apapa fa'ato'a fa'ato'a fa'ato'a fa'alava ma fa'aoso fa'amu fana fa'ata'avale fe'avea'i e fitu i le Aso Tofi na te'a nei.

Na fa'ailoa mai e le US Central Command e fa'apea, o fa'amoemoe na fa'amata'u sa'o i va'a a le US Navy ma va'a fa'apisinisi i le itulagi. Na faamamafaina e le Central Command e faapea o nei gaioiga e taua tele mo le puipuia o le saolotoga o folauga ma le mautinoa o le saogalemu o ogasami faavaomalo mo le gataifale ma vaa faŹ»atau.

Talu mai Novema, o loŹ»o tulimataŹ»ia pea e le au Houthis vaŹ»a i le Sami Ulaula i le lotolotoi o osofaŹ»iga a Isaraelu i Kasa, e masani ona tuŹ»uina atu ni vaŹ»a lamatia e leai ni sootaga manino ma Isaraelu. O lenei mea e lamatia ai se auala tau fefaŹ»atauaŹ»iga e fesoŹ»otaŹ»i ai Asia, Europa, ma SasaŹ»e Tutotonu.

I vaiaso talu ai nei, faatasi ai ma le lagolago a paaga e aofia ai le United Kingdom, ua faŹ»ateleina le tali atu a le Iunaite Setete e ala i le tulituliloaina o faŹ»aputuga faŹ»atau a le Houthi ma nofoaga faŹ»alauiloa.

Tele Vitio