Ata mo Queen Elizabeth death reaction

FUAFUAGA: Queen Elizabeth death reaction

LifeLineā„¢ Media filo e faŹ»aogaina a matou algorithms faŹ»apitoa e fausia ai se filo i soŹ»o se autu e te manaŹ»o ai, e tuŹ»uina atu ia te oe se faŹ»amatalaga auiliili taimi, auŹ»iliŹ»iliga, ma tala faŹ»atatau.

Tala Fou Timeline

Au i luga lanumoana
Felafolafoaiga Toll GAZA DEATH: Lu'itia e le Au Popoto le Taliaina e Biden o Fa'ailoga Fa'ateleina a Hamas

Felafolafoaiga Toll GAZA DEATH: Lu'itia e le Au Popoto le Taliaina e Biden o Fa'ailoga Fa'ateleina a Hamas

- I le taimi o lana saunoaga a le Setete o le Iuni, na taŹ»ua ai e Peresitene Biden le fuainumera o maliu i Kasa mai le matagaluega o le soifua maloloina e pulea e Hamas. O nei fuainumera, o loŹ»o tuŹ»uaia ai le 30,000 maliu, o loŹ»o vaŹ»aia nei e Abraham Wyner. O Wyner o se tagata fa'amauina fa'aaloalogia mai le Iunivesite o Penisilevania.

Fai mai Wyner ua lipotia mai e Hamas ni numera le sa'o na maliliu i le feteenaiga ma Isaraelu. O ana suŹ»esuŹ»ega e feteenai ma le tele o faŹ»asalaga na talia e le pulega a Peresitene Biden, le UN, ma le tele o faŹ»asalalauga tetele.

O le lagolagoina o le auiliiliga a Wyner o le Palemia Benjamin Netanyahu lea na taŹ»ua talu ai nei e 13,000 tagata faatupu faalavelave na fasiotia i Kasa talu mai le fesoasoani a le IDF. Ua fesiligia e Wyner le faamatalaga a le Matagaluega o le Soifua Maloloina a Gaza e faapea o le toatele o le silia ma le 30,000 Palestinians na maliliu talu mai Oketopa 7 o tamaitai ma tamaiti.

Na osofaŹ»ia e Hamas se osofaŹ»iga i le itu i saute o Isaraelu i le aso 7 o Oketopa ma mafua ai le tusa ma le 1,200 tagata maliliu. Ae ui i lea, e tusa ai ma lipoti a le malo o Isaraelu ma le fuafuaina a Wyner, e foliga mai o le aofaŹ»i o tagata na maliliu e latalata i le "30% i le 35% fafine ma tamaiti," e mamao ese mai le aofaŹ»i o le aofaŹ»i na saunia e Hamas.

Ua ioe le Leoleo o le Itumalo o CLARKE: 'Manaomia le Fa'aleleia o Faiga Fa'avae a le ICE ina ua mavae le Maliu Matautia o Tamaiti A'oga.

Ua ioe le Leoleo o le Itumalo o CLARKE: 'Manaomia le Fa'aleleia o Faiga Fa'avae a le ICE ina ua mavae le Maliu Matautia o Tamaiti A'oga.

- Ua ioeina e le Ofisa o Leoleo a le Itumalo o Clarke e faapea, o lana faiga faavae i le teena o talosaga a le Ofisa o Femalagaaiga ma le Ofisa o Tiute (ICE) e taofia mo tagata mai fafo e le'i tusia ni pepa e ā€œmanaomia le faaleleiaā€. O lenei fa'atagaga na soso'o ai ma le fasioti tagata a'oga tausima'i a le Iunivesite o Augusta, Laken Riley. O le 22-tausaga le matua na tuuaia na fasiotia e se tagata malaga mai Venesuela i luga o le lotoa a le Iunivesite o Georgia.

O Sheriff John Williams, o le na faŹ»atautaia lana tauvaga i luga o se tulaga o le le galulue faŹ»atasi ma le ICE o loŹ»o taofia, na tuŹ»uina atu se faŹ»amatalaga e tali atu ai i le tagi a tagata lautele. I le 2018, na suia ai e lona ofisa lana faiga faŹ»avae e uiga i tagata mai fafo na faŹ»asalalau i le falepuipui. Na i'u ai i le musu e taofia pagota e fa'avae na'o le taofia o le ICE se'i vagana ua i ai se fa'atonuga na sainia e le fa'amasino. O le suiga na a'afia i finagalo faaalia o tagata lautele, iloiloga o faiga sili, tulafono talafeagai ma fautuaga faaletulafono.

E ui o le Clarke County Sheriff's Office e manaŹ»omia e le tulafono e logoina le ICE pe a faŹ»asalaina se tasi ua masalomia pe iloa o se tagata mai fafo i le falepuipui, o le taofia o se tasi e faŹ»avae i luga o le taofia o le ICE e vaŹ»aia o se saisai e aunoa ma se saisai vagana ua i ai se poloaiga a le faamasinoga poŹ»o se tusi saisai e o se faamasino. E ui lava i feeseeseaiga ma mea na tutupu talu ai nei, na lagolagoina e Sheriff Williams lenei faiga faavae talu mai lona tauaveina o le tofi i le 2021.

O le uso o Laken Riley o loŹ»o tuŹ»uaia le fasioti tagata e lipotia mai e fesoŹ»otaŹ»i ma kegi solitulafono a Venezuela. E iai atugaluga i totonu o le FBI o sui usufono

TEXAS TAGA: O Le Maliu Oti o Teine Laiti e Ta'ita'i atu ai i Moliga o le fasioti tagata

TEXAS TAGA: O Le Maliu Oti o Teine Laiti e Ta'ita'i atu ai i Moliga o le fasioti tagata

- Ua faateia le nuu laiti o Texas ina ua maua le tino o Audrii Cunningham e 11 tausaga le matua i le Aso Lua. O lona tino maliu na maua i le Trinity River e lata ane i le US Highway 59 alalaupapa, e tusa ai ma le Polk County Sheriff Byron Lyons. Na misi Audrii talu mai le aso 15 o Fepuari, ina ua le maua lana pasi aoga masani.

O Don Steven McDougal, 42 tausaga le matua, o lo o molia nei e le Loia Faā€™aitumalo a Polk County, Shelly Sitton, e tusa ai o le mataupu a Audrii. O McDougal, lea na taofia i le Aso Faraile talu ai i moliaga eseese o le faaoolima matuia ma se auupega mataŹ»utia, ua tele avanoa e fesoasoani ai i le suesuega i le leiloa o Audrii ae na filifili e le galulue faatasi.

Na faaalia e Sheriff Lyons o McDougal e foliga mai o se tasi o tagata mulimuli na vaai ia Audrii o ola ma o nisi taimi e ave o ia i le aoga poŹ»o le fale faatali pasi. E ui i lea soā€™otaga, ae sa ia faā€™amamafa le faā€™aeteete ma le onosaā€™i aā€™o faā€™aauau a latou galuega mo le fausiaina o se faā€™asalaga malosi faā€™asaga ia McDougal.

O la matou sini autu o le faamasinoga tonu mo Audrii, "o le tala lea a Sheriff Lyons. ā€œO le a matou fa'aauau pea ona fa'agasolo fa'amaoniga uma ua aoina ma fa'amautinoa e maua le fa'amasinoga tonu mo le maliu fa'afuase'i o lenei teine ā€‹ā€‹talavou.

Fale'ie i so'o se mea 'a'o tauivi Rafah e taofi le miliona Palesitina

Ua fa'ateleina le fete'ena'iga a le GAZA: O le Tautoga a Netanyahu o le 'Manumalo Atoa' i le lotolotoi o le fa'ateleina o tagata maliliu.

- O le faŹ»aauau pea o osofaŹ»iga a le militeri i Kasa, na taŹ»itaŹ»ia e Isaraelu, ua oŹ»o atu i le 29,000 Palesitina maliu talu mai Oketopa 7, e pei ona lipotia mai e le Matagaluega o le Soifua Maloloina. O le Palemia o Isaraelu Benjamin Netanyahu e tumau pea le le maluelue i lana faaiuga mo se "manumalo atoa" ia Hamas. O le mea lea na mulimuli mai ai a latou osofaiga i nuu o Isaraelu i le amataga o lenei masina. Ua faia nei fuafuaga mo le agai i luma i Rafah, o se taulaga i saute e tuaoi ma Aikupito lea na sulufai ai se vaega tele o tagata o Kasa.

O loŹ»o galulue faŹ»atasi le Iunaite Setete ma Aikupito ma Qatar e faŹ»atautaia se taofiga ma faŹ»amautinoa le tatalaina o tagata na taofia. Ae ui i lea, o atinaŹ»e talu ai nei ua faŹ»agesegese ma Netanyahu o loŹ»o feagai ma faitioga mai Qatar ina ua uma ona fautua mai o loŹ»o faŹ»amalosia le Hamas ma faŹ»aalia lana lagolago tau tupe mo le vaega faŹ»afefe. O le fete'ena'iga o lo'o fa'aauauina fo'i, ua fa'atupu ai fo'i fefa'ataua'iga masani i le va o Isaraelu ma le 'au a Hezbollah a Lepanona.

I le tali atu i se faŹ»alavelave faŹ»afuaseŹ»i i tafatafa o Tiberias, na faŹ»ataunuŹ»uina e le au a Isaraelu le itiiti ifo ma le lua osofaŹ»iga i tafatafa o Saitonu - o se aai tele i le itu i saute o Lepanona.

A'o fa'atupula'ia atili le fete'ena'iga i Kasa, o lo'o fa'aauau pea ona fa'atuputupula'ia fa'alavelave fa'alavelave fa'atasi ai ma fafine ma tamaiti le lua vaetolu o le aofa'i.

Joe Biden: Le Peresetene | O le Maota Paepae

Ole Maliu Matautia ole Tagatanuu o Amerika-Isaraelu: O LE Tali Atu ma le Loto a BIDEN ile osofaiga a Hamas

- I le Aso Faraile, na momoli atu ai e Peresitene Joe Biden ana faamafanafanaga ina ua maliu Gad Haggai, o se tagatanuu Amerika-Isaraelu e toalua. E iai le talitonuga o Hakai na lavea e Hamas i le taimi o la latou osofaiga muamua a le au faatupu faalavelave ia Oketopa 7.

Na faaalia e Biden le faanoanoa tele i le mea na tupu, ma fai mai, ā€œUa ma loto nutimomoia ma Jill... O loo faaauau pea ona matou tatalo mo le manuia ma le toe foi saogalemu mai o lona toalua o Judy.ā€ Na ia faŹ»aalia atili o le afafine o le ulugaliŹ»i o se vaega o se fonotaga talu ai nei ma aiga o tagata na taofia.

I le taŹ»ua o latou aafiaga o se "faŹ»alavelave mataŹ»utia", na faŹ»amautinoa ai e Biden nei aiga ma isi e pele ia i latou. Na ia tautino o le a faaauau pea taumafaiga e laveai i latou o loo taofia pea. O loŹ»o faŹ»aalia pea lenei tala.

Leai se Amiotonu i le Mauaina o Auaunaga Puipuia Lautele: Suesuega ...

FA'ASAGA O LE OTI Ile Fa'amasinoga: Le'o le Sa'o o Tagata Amerika, Ua Fa'ailoa e Lipoti le Suiga Fa'ate'ia

- O le faasalaga oti a Amerika o loŹ»o i lalo o le afi ona o le toŹ»atele o tagata Amerika e faŹ»aalia popolega e uiga i lona saŹ»o. O lenei suiga i lagona lautele o loŹ»o taŹ»itaŹ»ia ai le faŹ»ateleina o le faŹ»aesea o faasalaga mamafa i totonu o le atunuŹ»u, e tusa ai ma se lipoti faŹ»aletausaga talu ai nei.

Ae ui i lea, o loŹ»o tumau pea le le manino pe o lenei faŹ»aitiitia le lagolago o le a iŹ»u i le faŹ»aiŹ»uga o faasalaga mamafa. E ui o nisi tagata atamamai o loŹ»o faŹ»amoemoe e faŹ»aumatia atoa i se taimi lata mai, o isi o loŹ»o valoia le faŹ»agesegese o le paŹ»u nai lo le vave mou atu.

I le 2023, na o le 24 tagata na fasiotia ma 21 na faasalaina i le oti. Ua fa'ailogaina ai le lona iva o tausaga fa'asolosolo i lalo ifo o le 30 fa'asalaga fa'asala ae itiiti ifo i le 50 fa'asalaga oti. E na o le lima setete - Texas, Florida, Misuri, Oklahoma ma Alabama - na faia faasalaga i lenei tausaga; le numera aupito itiiti i le luasefulu tausaga.

O se suŹ»esuŹ»ega a le Gallup mai ia Oketopa na faŹ»aalia ai o le afa o tagata Amerika e talitonu o faasalaga oti e le saŹ»o le faŹ»aaogaina. O lenei tulaga o masalosaloga o loŹ»o faŹ»atusalia le maualuga talu ona amata suŹ»esuŹ»eina e Gallup lenei autu i tua i le 2000.

MATA'IA LE TAGATA: Ua Le amana'ia le fasioti tagata le leoa a Sudan e ui lava i le tele o le nonofo ma le oti.

MATA'IA LE TAGATA: Ua Le amana'ia le fasioti tagata le leoa a Sudan e ui lava i le tele o le nonofo ma le oti.

- E 5.6 miliona tagata na faateŹ»ia mai o latou fale i Sudan, ma le aofaŹ»i o tagata maliliu e oŹ»o atu i le 9,000. O lenei faŹ»alavelave ua faŹ»aalia talu mai le amataga o le tausaga, e tusa ai ma lipoti a Malo Aufaatasi. Ua faateteleina le tulaga i aso taitasi ona ua faateteleina osofaiga a ituaiga ma sauaga tau feusuaiga faasaga i tamaitai ma tamaiti. PeitaŹ»i, e tele lava ina lē amanaŹ»ia e ala o faasalalauga a le lalolagi le taua a Sudan.

Na taŹ»u atu e Richard Goldberg o le Foundation for Defense of Democracies i le Fox News Digital e uiga i se vaega faŹ»a-Arapi o loŹ»o faia le fasioti tagata i Sudan. O lo'o latou fa'atama'ia fa'atama'ita'i i se fua tele. O loŹ»o tauivi ofisa fesoasoani i lenei faŹ»alavelave ae o loŹ»o tauivi e tosina mai le lalolagi atoa poŹ»o le faŹ»amautuina o tupe talafeagai. E ui lava i luŹ»itau, ua manuia le Polokalame o MeaŹ»ai a le Lalolagi (WFP) i le tuŹ»uina atu o meaŹ»ai i le silia ma le 3 miliona tagata i Sudan.

Na faaalia e le sooupu a le WFP le popolega ona o le tele o a latou punaoa ma faapea mai, "O la tatou tala fesoasoani alofa o loŹ»o faŹ»alauteleina i le tulaga malepe." E ese mai i le tele o tetee na vaaia i Europa atoa ma vaega o le US i feteenaiga faavaomalo e pei o Kasa, e na o le 600 tagata na lipotia mai na tetee i nei faiga sauā e ui lava i le sili atu i le 6 miliona ua faimalaga ona o lenei feteenaiga.

MATI o le Maliu o IRAN: E silia ma le 100 Soifua ua Faafilemuina talu mai le osofaiga a Hamas

MATI o le Maliu o IRAN: E silia ma le 100 Soifua ua Faafilemuina talu mai le osofaiga a Hamas

- Talu mai le osofaŹ»iga a le au faatupu faalavelave a Hamas ia Oketopa 7, ua faŹ»afilemuina e Iran le silia ma le selau ola, ma faŹ»aalia ai le suŹ»esuŹ»eina o le lalolagi. O lenei osofaŹ»iga mataŹ»utia i faasalaga, e taŹ»ua o Tehran "faŹ»asalaga faŹ»asalaga," na faŹ»aalia e le National Council of Resistance of Iran (NCRI) ia Novema 15, 2023.

Na faaalia e le NCRI lenei tulaga le mautonu a o mafaufau le Komiti Lona Tolu a le Fono Tele a Malo Aufaatasi i se iugafono e taŹ»usalaina ai le solia o aia tatau a tagata Iran. E ui i le tele o aŹ»oaŹ»iga a le UN mo a latou "faŹ»asalaina ma lautele o le solia o aia tatau a tagata," o loŹ»o tumau pea le le faŹ»avaivaia o le pulega a Iran i lana osofaŹ»iga sauā.

Na aioi atu le fono i le lalolagi lautele e vavaeeseina Iran e fai ma tali i nei faiga mataga. Na taŹ»usalaina e le NCRI soŹ»o se ituaiga o faŹ»amalieina ma Iran, e taŹ»utaŹ»ua i ana faŹ»asalaga faŹ»amaufaŹ»ailogaina ma gaioiga faŹ»afefe. Na latou finau e faapea o ia faapalepale e manino lava e feteenai ma tulaga faavaomalo o aia tatau a tagata soifua.

Na lipotia mai e le talafou tutoatasi Al-Monitor e faapea, talu mai Oketopa 7, ua fasiotia e Iran le 114 tagata mo "solitulafono faafoliga," e aofia ai moliaga le manino e pei o le "faiga piŹ»opiŹ»o i le lalolagi" ma le "feita i le Atua." A'o fa'atatau e le NCRI le la'ititi la'ititi o fa'asalaga e tusa ma le 107 i le taimi nei, latou te fa'amoemoe o le a fa'atupula'ia pea lenei numera i aso ma vaiaso a sau. O lenei tulaga mata'utia o lo'o fa'amamafaina ai se vala'au fa'anatinati e fa'asaga i aia tatau fa'aauau a Iran

MYSTERY Siosiomia PATRIOTS Fan's Death: Autopsy Points to Medical Issue, le Fete'a ma Trauma

- O le maliu faŹ»afuaseŹ»i o Dale Mooney, o se 53-tausaga le matua fiafia i le New England Patriots, na faŹ»aosofia ai le fia iloa. O le uluai suesuega e lei faailoa mai ai se manuā€˜a tigaina mai se fusuaga ae na faaalia ai se tulaga faafomai e lei faailoaina.

Na feagai Mooney ma se feeseeseaiga faaletino i le taimi na fetaui ai le Patriots e faasaga i le Miami Dolphins i Gillette Stadium i Massachusetts. Na faamatala e le Molimau o Joseph Kilmartin le auala na fegalegaleai ai Mooney ma se isi tagata matamata a o lei faafuasei ona palasi.

Ole mafuaaga tonu ma tulaga ole maliu o Mooney o loŹ»o faŹ»aauau pea suŹ»esuŹ»ega ma e manaŹ»omia ai nisi suŹ»ega. O lona faletua faavauvau, o Lisa Mooney, ua naunau e faailoa le mea na mafua ai lenei mea e leŹ»i mafaufauina. O loŹ»o talosaga nei le pulega mo molimau poŹ»o tagata fiafia atonu na puŹ»eina ata vitio o le faŹ»alavelave e laa i luma.

O lea mataupu ua i lima o le Ofisa o le Loia Faā€™aitumalo a Norfolk e mafai ona faā€™afesoā€™otaā€™i i le 781-830-4990 e soā€™o se tasi o loā€™o i ai faā€™amatalaga e faā€™atatau i lenei faā€™alavelave lavelave.

O LE LOLOGA O LE Moemiti Mata'utia: E silia ma le 1,500 Soifua Ma'imau, O le To'atele o Tagata E Mafai Ona Si'itia I luga atu o le 5,000

- O faŹ»alavelave faŹ»afuaseŹ»i i Derna, o se taulaga i sasaŹ»e i Libya, ua latou mauaina le sili atu i le 1,500 tino i le maeŹ»a ai o lologa mataŹ»utia na mafua mai i le afa Metitirani Tanielu. O le numera o tagata maliliu o loŹ»o faŹ»amoemoe e aŹ»e i luga ole 5,000 ona o le faŹ»aleagaina o le taulaga ina ua tafe mai lologa i totonu o vai ma soloiesea uma pitonuu. O lenei fa'alavelave o lo'o fa'amamafaina uma ai le malosi o le afa ma le fa'alavelave o se atunu'u na malepelepe i le silia ma le sefulu tausaga o vevesi.

Ua vaeluaina Libya i le va o malo tauva i sasaŹ»e ma sisifo e oŹ»o atu ai i le faŹ»asalalau lautele o mea tetele. Na faatoa amata ona taunuu fesoasoani i Derna i le Aso Lua, atoa ma le afa aso talu ona tupu le faalavelave. O lologa na faŹ»aleagaina pe faŹ»aumatia le tele o auala i lenei taulaga i le gataifale e nonofo ai le tusa ma le 89,000 tagata.

O ata vitio o loŹ»o faŹ»aalia ai le tele o tino o loŹ»o ufiufi i palanikeke i totonu o le tasi lotoa o le falemaŹ»i ma tuugamau tetele ua tumu i tagata na afaina. E oo atu i le afiafi o le Aso Lua, ua silia ma le afa o tino na toe maua ua tanumia e tusa ai ma le minisita o le soifua maloloina o Libya i sasae. Na taŹ»ua e Mohammed Abu-Lamousha mai le matagaluega i totonu o Libya i sasaŹ»e le aofaŹ»i o tagata maliliu e sili atu i le 5,300 mo Derna naŹ»o Tamer Ramadan mai le International Federation of Red Cross and Red Crescent Societies na faŹ»atatauina e le itiiti ifo i le 10,000 tagata e leŹ»i maua.

LĒ PUIPUIA: Le Upu Moni TE'I I tua atu o le Maliu Lilo o Scott Johnson i Ausetalia

- O Scott Johnson, o se tagata atamai Amerika mathematician, na feiloai i se maliu faafuasei i lalo o se papa i Sini, Ausetalia i le silia ma le tolusefulu tausaga talu ai. Na muamua manatu tagata suŹ»esuŹ»e o lona maliu o se pule i le ola. PeitaŹ»i, na masalosalo Steve Johnson, le uso o Scott, i lenei faaiŹ»uga ma alu ai i se malaga umi e saŹ»ili le faamasinoga tonu mo lona uso.

O se fa'asologa fou o fa'amaumauga e fa'aigoaina "Aua le Tu'uina o Ia e Alu" e fa'atatau i le soifuaga ma le maliu o Scott. Na faia e le ABC News Studios i le galulue faatasi ai ma le Show of Force ma Blackfella Films mo Hulu, ua faamalamalamaina ai foi le taumafaiga le fiu a Steve e faailoa le mea moni e uiga i le maliu o lona uso i le lotolotoi o le vaitau lauiloa a Sini o le tetee i sauaga.

Ina ua faalogo Steve i le maliu o Scott ia Tesema 1988, na tuua ai e Steve le US mo Canberra, Ausetalia lea sa nofo ai Scott ma lana paaga. Ona ia faia lea o se taavale e tolu itula i Manly e latalata i Sini lea na maliu ai Scott ma feiloai ai ma Troy Hardie - o le tagata ofisa na suesueina le mataupu.

Na finau Hardie na ia faŹ»avae lana faŹ»asalaga muamua i le ola i luga o faŹ»amaoniga poŹ»o le leai o se mea i le vaaiga. Na ia faailoa mai na maua e le pulega ia Scott ua le lavalavā i lalo o le papa ma gaugau lelei lavalava ma faŹ»amatalaga manino i luga. E le gata i lea, na taŹ»ua e Hardie le talanoa atu i le paaga a Scott na ia faŹ»aalia e faapea na mafaufau muamua Scott e pule i le ola.

O LOO FA'AMATALAGA A'OA'O'O'O'O I LE MAITAI FA'ATAOTO ma le Aulelei Corgis i le Masiofo o Elisapeta II i le Tulaga Fa'apitoa

O LOO FA'AMATALAGA A'OA'O'O'O'O I LE MAITAI FA'ATAOTO ma le Aulelei Corgis i le Masiofo o Elisapeta II i le Tulaga Fa'apitoa

- I se saafiafiga faamomoiloto i le ua maliu o le Masiofo o Elisapeta II, o se vaega toaitiiti o tagata faamaoni tautupu ma a latou corgis na potopoto i le Aso Sa. O lea sauniga na faailogaina ai le tasi tausaga talu ona tuumalo le tupu pele. O le solo na faia i fafo atu o le Buckingham Palace, e atagia ai le alofa faamaoni o le Masiofo o Elisapeta mo lenei ituaiga o taifau.

O le solo fa'apitoa e aofia ai le tusa ma le 20 pule fa'amaoni ma a latou fa'ailoga fa'afiafia. O ata na pu'eina mai le mea na tupu o lo'o fa'aalia ai nei taifau vae pupuu o lo'o ta'alo mea eseese e pei o pale ma tiara. O maile uma sa nonoa fa'atasi i tafatafa o faitoto'a o le maota, ma faia ai se ata-lelei fa'aaloalo i lo latou ili tautupu.

Agatha Crerer-Gilbert, o le na faŹ»atulagaina lenei faŹ»aaloalo tulaga ese, na faŹ»aalia lona faŹ»amoemoe e avea ma tu masani faaletausaga. I lana tautalaga i le Associated Press, na ia fai mai ai: "E le mafai ona ou vaai faalemafaufau i se auala sili atu ona talafeagai e faamamaluina ai lona manatua nai lo lana corgis pele ... le ituaiga na ia faapelepele i ai i lona olaga atoa."

LE Maliu Lototiga O LE FAIAOGA FLORIDA i le Fasioti-Suiicide Faate'ia Community

LE Maliu Lototiga O LE FAIAOGA FLORIDA i le Fasioti-Suiicide Faate'ia Community

- O Maria Cruz de la Cruz, o se faiaoga pele e 51 tausaga le matua i le aoga tulagalua, na fasiotia i se faalavelave fasioti tagata-pule i le ola lea na tupu i le pitonuu filemu o Palmetto Estates, Miami. O le faā€™alavelave mataā€™utia na tulaā€™i mai i le aoauli o le Aso Faraile ma na manuā€™a ai le isi tagata na aā€™afia. O le leoleo leoleo Angel Rodriguez mai le Miami-Dade Police Department ua faŹ»amaonia nei faŹ»amatalaga mataŹ»utia.

Toeitiiti atoa le sefulu tausaga, sa avea Cruz ma tagata fa'aosofia i le Doral Academy K-8 Charter School lea sa ia a'oa'oina ai ma le naunau le numera. I lona manatua ma ia saunia le lagolago mo lona aiga faavauvau i lenei vaitaimi faigata, ua faatuina ai se tala a le GoFundMe.

O loā€™o tumau pea le le iloa o le aliā€™i ua masalomia na aā€™afia i le faā€™alavelave. A o lei fuli le fana ia te ia lava, sa ia fanaina se isi alii sa i ai i le fale. O i latou uma na aafia na vave ave i Jackson South Medical Center lea na maliu ai Cruz i ona manuŹ»a matuia ae o le tulaga o le lona lua na aafia e leŹ»i faŹ»aalia e le pulega.

Na faŹ»avasegaina e le leoleo o Rodriguez lenei mea mataŹ»utia o se fasioti tagata-pule i le ola ma fai mai "o loŹ»o faŹ»aauau pea le suŹ»esuŹ»ega". O loŹ»o faŹ»apipiŹ»i faŹ»atasi e le pulega le mea na mafua ai lenei faŹ»alavelave faŹ»alavelave na tuŹ»u ai se faŹ»ailoga e le mafaagaloina i lo latou nuŹ»u.

Elizabeth Holmes amata le 11 tausaga i le falepuipui

Elizabeth Holmes AMATA 11-Tausaga Falepuipui i Texas Tolauapiga a Tamaitai

- O Elizabeth Holmes, o lē na faavaeina le Theranos, na amata ona tuli lana faasalaga e 11 tausaga i le falepuipui i Bryan, Texas, ona o lana matafaioi i le pepelo o le suŹ»eina o le toto. Ua lipotia mai e le Federal Bureau of Prisons na ia ulufale atu i le falepuipui a tamaitai i le puipuiga aupito maualalo i le Aso Lua, lea e nonofo ai pe tusa ma le 650 tamaitai na manatu o se tulaga sili ona maualalo le saogalemu.

Aso Mulimuli Sa'oloto: E Fa'aalu e Elizabeth Holmes le Aso Mulimuli ma le Aiga A'o le'i Amataina le Fa'asalaga 11-TAUSANGA

- O le aliā€™i faā€™aā€™oleā€™ole ua taā€™usala o Elizabeth Holmes na faā€™aalia o lo o faā€™aalu lona aso mulimuli ma lona aiga aā€™o leā€™i amata lana faā€™asalaga e 11 tausaga i le falepuipui taeao. I le maeā€™a ai o le tele o taumafaiga e toe apili ai lana faā€™asalaga, na faā€™aiā€™u ai loa le faā€™aiuga a le faā€™amasinoga e tatau ona ripoti atu o ia i le toese i le aso 30 o Me.

Ua maua e Elizabeth Holmes le talaaga o le New York Times

Ua maua e Elizabeth Holmes se tala fou a New York Times

- Na tuuina atu e Elizabeth Holmes se faasologa o faatalanoaga i le New York Times, ma faaalia ai sa ofo atu o ia mo se laina telefoni o le toso teine ā€‹ā€‹ma faasoa atu ona mafaufauga i mea sese na ia faia ma Theranos. O le taimi muamua lea na ia talanoa ai i le aufaasālalau talu mai le 2016, o le taimi lea e aunoa ma lona leo faŹ»ailoga faŹ»ailoga, ma na ia faŹ»aalia i le lumanaŹ»i faŹ»amoemoega i tekinolosi faŹ»alesoifua maloloina e ui lava i lona faŹ»amaonia solitulafono.

Na pueina tagata tetee i le taimi o le faapaleina

E XNUMX Tagata Teteā€™e na PUā€™EINA Ile taimi o le Faā€™auā€™uina o le Tupu

- I le taimi o le Faanofonofoina o le Tupu i Lonetona, e 52 tagata tetee, e aofia ai ma le taŹ»itaŹ»i o le vaega tetee o le Republic, na pueina. Na puipuia e leoleo le pueina faapagota ma faamamafaina le natura tasi-i-a-a-tupulaga o le nofoalii ma le tiute o leoleo e faauilavea pe a oo ina solitulafono tetee ma mafua ai se faalavelave matuia.

Ua tolopo e Elizabeth Holmes le faasalaga falepuipui

Elizabeth Holmes FAATOLOLE le faasalaga falepuipui ina ua malo le talosaga apili

- O Elizabeth Holmes, o le na faavaeina le kamupani taufaasese o Theranos, na talosaga ma le manuia e tolopo lona 11 tausaga i le falepuipui. Na taā€™ua e ana loia ā€œle tele o mea sese e le mafaamatalainaā€ i le faaiuga, e aofia ai ma faamatalaga i moliaga ia na solofua ai o ia e le au faatonu.

I le masina o Novema, na faasalaina ai Holmes i le 11 tausaga ma le tolu masina ina ua faamaonia e le au faamasino Kalefonia lona nofosala i moliaga e tolu o le taufaasese ma le tasi o le taupulepulega leaga. Peita'i, na fa'asa'oloto o ia e le fa'amasinoga i moliaga tau fa'asese ma'i.

O le apili a Holmes na muamua teena i le amataga o lenei masina, ma na taŹ»u atu e le faamasino i le pule sili o Theranos e lipoti atu i le falepuipui i le Aso Tofi. Peita'i, o lea ua toe suia lea fa'ai'uga e le fa'amasinoga maualuga na faia le fa'ai'uga mo ia.

Ua tatau nei ona tali atu loia a le malo i le lafo e oo atu i le aso 3 o Me a o tumau pea le saolotoga o Holmes.

Fa'ailoga lanu lanumoana fa'afefeteina

Twitter MELTDOWN: Leftist Celebrities RAGE i Elon Musk ina ua uma le Checkmark PURGE

- Ua sasaa e Elon Musk le ita tele i luga o le Twitter ona o le toatele o tagata lauiloa ua feita ia te ia mo le aveesea o latou pine faamaonia. O tagata lauiloa e pei o Kim Kardashian ma Charlie Sheen, faŹ»atasi ai ma faŹ»alapotopotoga e pei o le BBC ma CNN, ua leiloa uma a latou pine faŹ»amaonia. Ae ui i lea, e mafai e tagata lautele ona filifili e teu a latou siaki lanu moana pe a latou totogiina le $8 i masina taŹ»itasi ma isi tagata uma o se vaega o le Twitter Blue.

aū i lalo mumu

Vitio

Pese TETE'E O LE TETEE: 'Oti ia Amerika' Ona o Tulaga Sauā

- Na pu'eina talu ai nei le au fa'amalosi i se tete'e ma leo leotele "Oti ia Amerika," ma tuuaia le US ma Isaraelu mo sauaga i Kasa. Tarek Bazzi mai le Hadi Institute na tusi lima i le faŹ»atupeina o Amerika, ma fai mai o loŹ»o lagolagoina le mea na ia vaŹ»aia o se mea sese matuia i le itulagi.

E le'i muta ai iina Bazzi. Na faaauau pea ona ia faitioina ma le malosi le faiga faaupufai a Amerika, ma faaigoa ia Peresitene Joe Biden "Genocide Joe." Na finau o ia mo le talepeina o le mea ua ia talitonu o se faiga e lagolagoina ai faiga sauā ma amioga leaga, ma fai mai o sea fausaga e le tatau ona tuŹ»u.

Na ia unaŹ»ia foŹ»i le au tetee e tetee i taimi uma i le "Oti ia Isaraelu," ma faŹ»aigoaina o se tali sili ona talafeagai i aso nei i le lalolagi atoa. O ana faamatalaga e atagia mai ai le ita malosi i malo uma e lua, ma avea ai i latou ma tagata leaga sili i lana tala.

O lenei mea na tupu o loŹ»o faŹ»aalia ai le faŹ»atupulaia o feeseeseaiga ma manatu ogaoga o loŹ»o faia e nisi o vaega e faasaga ia Amerika ma ana paaga, ma faŹ»atupu ai popolega e uiga i le faŹ»ateleina o faŹ»asalalauga i tulaga faŹ»avaomalo.

Tele Vitio